Izdavač:
Znanstveno društvo ekonomista
Trg J. F. Kennedyja 6
Zagreb – Hrvatska
Glavni urednik:
Marko Primorac, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Uređivački odbor:
Hrvoje Šimović, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska; Vladimir Arčabić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska; Marija Davidović, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska; Domagoj Karačić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Osijeku, Hrvatska; Meri Šuman Tolić, Sveučilište u Dubrovniku, Hrvatska; Sandra Krtalić, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Hrvatska
Fiscus je analitička serijska publikacija koju je prvobitno izdavao Institut za javne financije (prvih 9 brojeva), a nakon toga izdavač je Znanstveno društvo ekonomista. Predmet analiza su aktualna ekonomska pitanja koja utječu na stabilnost javnih financija ili se odnose na proizvodnju dobara i pružanje usluga od šireg društvenog interesa. Riječ je o temama kojima u znanstvenoj i stručnoj javnosti nije posvećena primjerena pozornost, a odnose se na sektore ekonomije u kojima je na bilo koji način (izravno ili neizravno) zastupljen javni interes. Teme su usmjerene na identifikaciju i kvantifikaciju potencijalnih rizika koji mogu narušiti stabilnost javnih financija, razvoj tržišta, konkurentnost hrvatskog gospodarstva i ekonomski položaj stanovništva. Radovi objavljeni u Fiscusu mogu predstavljati i radove u nastajanju gdje autori zadržavaju autorska prava.
Upute autorima
Objavljeni brojevi:
13. ANALIZA TRŽIŠNIH TRENDOVA EUROPSKOG SUSTAVA TRGOVANJA DOZVOLAMA ZA EMISIJE STAKLENIČKIH PLINOVA
Leonarda Srdelić, Sandra Švaljek
Ovaj rad pruža analizu Europskog sustava trgovanja emisijskim dozvolama (EU ETS), koji predstavlja ključni instrument Europske unije (EU) u naporima za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Istražuje se struktura sustava, njegovi financijski aspekti te učinci na smanjenje emisija. Analiza se temelji na podacima Bloomberg-a, Eurostata i Europske okolišne agencije, detaljno razmatrajući pokrivenost ukupnih emisija EU ETS-om, metodologiju dodjele besplatnih dozvola, dinamiku kretanja cijena dozvola te opću učinkovitost sustava. Rezultati pokazuju da EU ETS pokriva oko 40% ukupnih emisija na razini EU-a, dok Hrvatska pokriva oko 30% svojih emisija kroz sustav. Također, Hrvatska ima značajan udio besplatnih dozvola unutar EU ETS-a, koji obuhvaća 55% njezinih ukupnih emisija—što je znatno iznad EU prosjeka od 46%. Analiza dalje pokazuje da je sustav omogućio smanjenje emisija stakleničkih plinova za otprilike 43% do 2020. godine u odnosu na baznu godinu 2005., čime su znatno nadmašeni početni ciljevi.
Br. 13 | Godina: 2024. | Stranice: 1-19
12. SUSTAV TRGOVANJA EMISIJSKIM JEDINICAMA STAKLENIČKIH PLINOVA U EUROPSKOJ UNIJI PREGLED I KRITIČKI OSVRT
Hrvoje Šimović, Filip Badovinac
Osmišljanjem Europskog zelenog plana te njegovim usvajanjem Europska komisija se obvezala na poduzimanje brojnih koraka ka izgradnji klimatski neutralnog gospodarstva. Negativni učinci klimatskih promjena po okoliš, bioraznolikost i život općenito sve su vidljiviji te je vrijeme njihova sustavnog ignoriranja iza nas. Sve je jasnije kako će negativne promjene vrlo značajno utjecati i na gospodarstvo. Dovoljno je samo pogledati koliko iznose procijenjeni ekonomski gubici povezani s klimatskim promjenama te kako izgleda njihov trend. Jedan od ključnih alata na raspolaganju Europskoj uniji u postizanju zacrtanih ciljeva je već uspostavljani sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova, skraćenog naziva EU ETS (engl. European Union Emissions Trading Scheme). U ovome radu prikazana su osnovna obilježja Europskog zelenog plana kao i EU ETS-a. Republika Hrvatska sudjeluje u sustavu sa 43 postrojenja te tri operatora zrakoplova ostvarujući značajne prihode dražbovanjem dozvola. Ti prihodi usmjeravaju se prema financiranju zelene tranzicije što je također detaljno objašnjeno u radu. Umjesto zaključka, na kraju rada daje se kritički osvrt prezentiranog sustava trgovanja emisijskim jedinicama.
Br. 12 | Godina: 2023. | Stranice: 1-15
11. MOGUĆNOST PRIMJENE SNIŽENIH STOPA PDV-A NA PRIRODNI PLIN I ELEKTRIČNU ENERGIJU U UBLAŽAVANJU INFLACIJSKIH PRITISAKA
Antonija Buljan, Hrvoje Šimović
Gospodarski oporavak nakon korona-krize izazvao je poremećaj u globalnim lancima opskrbe i eksplozivan rast cijena energenata na globalnom tržištu koji mnogi uspoređuju s naftnim šokom u razdoblju od 1973. do 1974. godine. Kako bi zaštitili krajnje potrošače, većina zemalja EU razmatra uvođenje različitih mjera pomoći, od čega se snižavanje stopa PDV-a ističe kao jedna od mjera. Cilj ovog rada je istražiti u kojoj bi mjeri smanjenje stope PDV-a na prirodni plin i električnu energiju u Hrvatskoj moglo doprinijeti stabilizaciji cijena energenata, posebno kada se s 1. travnja 2022. godine očekuje porast cijene plina za kućanstva. U tu svrhu analizira se kretanje cijena energenata prilikom prethodnih smanjenja stope PDV-a u Hrvatskoj, Grčkoj, Portugalu i Ujedinjenom Kraljevstvu. Na temelju kretanja cijena cijene plina i električne energije u navedenim zemljama neposredno prije i nakon promjene stope PDV-a, može se zaključiti da bi smanjenje stope PDV-a moglo djelovati na stabilizaciju cijene energenata u Hrvatskoj. Međutim, sa sniženim stopama PDV-a treba postupati izrazito oprezno jer takvi zaključci ne vrijede i za cijene koje se formiraju slobodno na tržištu. U brojnim istraživanjima do sada pokazalo se da je prijenos sniženih stopa PDV-a na potrošačke cijene nepotpun. Snižene stope PDV-a, osim što nisu učinkovit instrument redistribucijske politike, narušavaju tržišnu alokaciju resursa te uzrokuju značajan gubitak proračunskih prihoda.
Br. 11 | Godina: 2022. | Stranice: 1-19
10. FISKALNA ODRŽIVOST HRVATSKOG ZDRAVSTVENOG SUSTAVA
Hrvoje Šimović, Marko Primorac
Fiskalna održivost zdravstvenog sustava temelj je svake moderne države blagostanja. Cilj ovog rada je analiza osnovnih karakteristika i problema postojećeg sustava financiranja zdravstva te u skladu s time izrada prijedloga mjera za jačanje fiskalne održivosti zdravstvenog sustava u Hrvatskoj. Osnovna teza od koje se polazi u radu je da se rast zdravstvene potrošnje u dugom roku ne može zaustaviti, ali se financiranje zdravstva može i mora učiniti učinkovitijim. U radu se analiziraju mjere jačanja prihode strane te rashodne strane zdravstvenog sustava. Ukazuje se na fiskalni prostor u sklopu kojeg bi se mogla ojačati prihodna strana zdravstvenog sustava u Hrvatskoj. Unatoč mogućnosti povećanja prihoda, imperativ bi trebao biti na reduciranju i većoj efikasnosti rashodne strane zdravstvenog proračuna. Zdravstveni sustav mora se promijeniti iznutra u organizacijskom i upravljačkom smislu. Ne smiju se generirati nova zaduženja, a eventualno veća izdvajanja za zdravstvo trebala bi se razmatrati isključivo u okviru povećanja učinkovitosti zdravstvenog sustava u kontekstu kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite.
Br. 10 | Godina: 2021. | Stranice: 1-48
9. TRŽIŠTE IGARA NA SREĆU U HRVATSKOJ: FINANCIJSKO POSLOVANJE I FISKALNI UČINAK
Hrvoje Šimović, Anto Bajo, Marko Primorac, Marija Davidović, Filip Jelavić
U radu se analizira tržište igara na sreću u Hrvatskoj od 2010. do 2017., odnosno u razdoblju nakon stupanja na snagu Zakona o igrama na sreću, koji se uz nekoliko izmjena zadržao do danas. Detaljno se analizira financijski položaj tržišnih sudionika, fiskalni učinak i doprinos igara na sreću prihodima državnog proračuna.
Br. 9 | Godina: 2019. | Stranice: 1-32
8. TRŽIŠTE LIJEKOVA I FINANCIJSKI POLOŽAJ FARMACEUTSKIH TVRTKI U REPUBLICI HRVATSKOJ
Anto Bajo, Sanja Čavić, Marko Primorac
Zdravstvene su potrebe nepredvidive i nestalne i njihovi troškovi često rastu brže od troškova života i realnih plaća. S razvojem i poboljšanjem uvjeta života produžava se prosječni životni vijek, što automatski iziskuje i veće izdatke za financiranje zdravstvenih usluga. Stalna istraživanja i inovacije u području zdravstva i farmacije te povećanje broja skupih inovativnih lijekova uzrokuju rast cijena lijekova u maloprodaji. Glavni je cilj rada analizirati tržište lijekova (visinu i strukturu potrošnje) u Hrvatskoj te ocijeniti financijsku poziciju glavnih ponuđača lijekova i najvećih tržišnih sudionika – farmaceutskih tvrtki.
Br. 8 | Godina: 2018. | Stranice: 1-14
7. OCJENA FINANCIJSKOG POSLOVANJA ŽUPANIJSKIH UPRAVA ZA CESTE I DRUŠTAVA ZA IZGRADNJU I ODRŽAVANJE CESTA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Anto Bajo, Marko Primorac, Mihael Blažeković
Glavni cilj rada je ocijeniti financijsko poslovanje trgovačkih društava koja se bave izgradnjom i održavanjem cesta – Hrvatskih cesta, 20 županijskih uprava za ceste te 14 regionalnih društava koja se bave održavanjem javnih cesta u razdoblju od 2010. do 2017.
Br. 7 | Godina: 2018. | Stranice: 1-29
6. HRVATSKO TRŽIŠTE ENERGIJE PROIZVEDENE IZ VJETROELEKTRANA
Anto Bajo, Zvonimir Ovanin, Marko Primorac, Hrvoje Šimović
Od 2010. do 2016. proizvodnja električne energije iz vjetroelektrana u Hrvatskoj porasla je 15 puta, između ostaloga i zbog visokih financijskih poticaja države. Ulaganje u vjetroelektrane pokazalo se profitabilnim uz minimalan rizik, pa kreditne institucije financiraju između 85 i 90% ukupne imovine (projekata). Glavni je cilj rada analizirati tržište proizvodnje energije iz vjetroelektrana i ocijeniti financijsku poziciju društava koja se bave tom djelatnošću. Imajući u vidu česte deficite električne energije u Hrvatskoj, otvoreno je pitanje zašto država dodatno ne liberalizira taj sektor i ne otvori ga za nove tržišne sudionike, te zašto se javno poduzeće HEP ne upušta u taj atraktivan posao.
Br. 6 | Godina: 2018. | Stranice: 1-28
5. USPJEŠNOST FINANCIJSKOG POSLOVANJA PODUZEĆA (TRGOVAČKIH DRUŠTAVA) U VLASNIŠTVU DRŽAVE
Anto Bajo, Lana Zuber, Marko Primorac
Hrvatska pripada kategoriji europskih država s izrazito visokim udjelom poduzeća (trgovačkih društava) u vlasništvu države u BDP-u. Riječ je o poduzećima koja su raspršena po svim gospodarskim sektorima i čiji je doprinos proračunskim prihodima malen zbog slabog financijskog poslovanja. Cilj je rada utvrditi rezultate financijskog poslovanja poduzeća u državnom vlasništvu te ukazati na problem nadzora nad njihovim poslovanjem. Zbog značajne statističke neusklađenosti podataka analiza uglavnom obuhvaća razdoblje od 2008. do 2016., a glavni su izvori Financijska agencija (Fina), Ministarstvo financija i Ministarstvo državne imovine Republike Hrvatske.
Br. 5 | Godina: 2017. | Stranice: 1-22
4. RESTRUKTURIRANJE ŽELJEZNIČKIH PODUZEĆA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE
Anto Bajo, Marko Primorac
Željeznice su – pored brodogradilišta i cesta – treći najveći korisnik državnih potpora, jamstava i subvencija. Obveze i dugovi željezničkih poduzeća u vlasništvu države utječu na rast javnog duga i proračunskog deficita. Dosadašnje vlade prepoznale su potrebu restrukturiranja željeznica, a u posljednjih šest godina aktivno su uključene u taj proces. Glavni je cilj rada analizirati financijsko poslovanje javnih društava koja se bave željezničkim prometom – HŽ Cargo d.o.o., HŽ Infrastruktura d.o.o. i HŽ Putnički prijevoz d.o.o., te ocijeniti provedbu restrukturiranja do 2016.
Br. 4 | Godina: 2017.| Stranice: 1-30
3. TRŽIŠTE PLINA U REPUBLICI HRVATSKOJ – LIBERALIZACIJA I FINANCIJSKO POSLOVANJE
Anto Bajo, Marko Primorac, Dijana Jurinec
Procesom pridruživanja EU-u, Republika Hrvatska je postupno liberalizirala tržište plina, posebice opskrbu i distribuciju u kojima trenutno posluje oko 90 poduzeća. Cilj liberalizacije je ukidanje državnih monopola i uvođenje tržišnog formiranja cijena te osiguranje višeg standarda usluge i sigurnosti opskrbe plinom. Zbog liberalizacije opskrbe plinom, povećan je tržišni udio privatnih poduzeća, dok se poduzeća u kojima država ima manjinski udio postupno „istiskuju“ s tržišta. Tržišne procese i promjene u sektoru plina u Republici Hrvatskoj treba promatrati i u okviru širih – geopolitičkih odnosa i globalne borbe za tržišnim pozicioniranjem velikih kompanija.
Br. 3 | Godina: 2016.| Stranice: 1-24
2. RESTRUKTURIRANJE I PRIVATIZACIJA BRODOGRADILIŠTA U HRVATSKOJ
Anto Bajo, Marko Primorac, Martin Hanich
U hrvatskoj znanstvenoj i stručnoj literaturi nedovoljno je analizirano ekonomsko poslovanje domaćih brodogradilišta. U javnosti je oduvijek vladalo mišljenje da je brodogradnja strateška industrija od koje država ima velike koristi. Međutim, realnost je suprotna – hrvatska brodogradnja je jedan od primjera spalionica javnog novca u čiju je sanaciju i restrukturiranje od 1992. do 2015. uloženo 30 mlrd. kuna poreznih obveznika. Zbog te činjenice u radu se nastoji objasniti proces i iznijeti troškove sanacije i restrukturiranja kao zapis jednog vremena koje će imati značajne fiskalne posljedice i za budući razvoj Hrvatske. Osnovni je cilj rada objasniti glavna obilježja procesa restrukturiranja brodogradilišta, obveze koje je država preuzela temeljem ugovora o restrukturiranju i kupoprodaji njihovih dionica te obveze i odgovornosti koje su preuzeli novi vlasnici. Posebice će se objasniti utjecaj restrukturiranja na zaposlenost, plaće, narudžbe i vrijednost ugovorenih poslova i isporuka.
Br. 2 | Godina: 2016. | Stranice: 1-24
1. POSLOVANJE NOGOMETNIH KLUBOVA U HRVATSKOJ
Anto Bajo, Marko Primorac
Nogomet se iz sportske igre i popularnog društvenog fenomena postupno transformirao u tržišnu djelatnost koja diljem svijeta privlači značajna strana ulaganja. Klubovi sve više ulažu u transfere igrača zbog čega taj sektor izaziva značajniju pozornost u gospodarstvu i fiskalnim sustavima. Niz je dilema vezanih uz pravni status nogometnih klubova, njihove računovodstvene politike i porezne obveze, ali i subvencije koje dobivaju od institucija javnog sektora. Opravdano je pitati se u kojoj je mjeri nogomet ostao u području javnog – sportskog i financijskog – interesa, a koliko je podložan privatnim interesima vođenim isključivo profitnim motivima. U mjeri u kojoj dominiraju privatni interesi, nogometne klubove trebalo bi lišiti povlaštenog poreznog tretmana, značajnih javnih subvencija i ostalih koristi koje uživaju na teret javnog sektora.
Br. 1 | Godina: 2016. |