{"id":326,"date":"2021-03-01T15:31:00","date_gmt":"2021-03-01T14:31:00","guid":{"rendered":"http:\/\/zde.hr\/?page_id=326"},"modified":"2025-12-09T18:26:05","modified_gmt":"2025-12-09T17:26:05","slug":"fiscus","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/zde.hr\/en\/fiscus\/","title":{"rendered":"Fiscus"},"content":{"rendered":"

Izdava\u010d:<\/strong>
The Scientific Society of Economists
Trg J. F. Kennedyja 6
Zagreb – Hrvatska

Glavni urednik:<\/strong>
Marko Primorac, Ekonomski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Hrvatska
<\/strong>
Ure\u0111iva\u010dki odbor:<\/strong>
Hrvoje \u0160imovi\u0107, Ekonomski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Hrvatska; Vladimir Ar\u010dabi\u0107, Ekonomski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Hrvatska; Marija Novinc, Ekonomski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Hrvatska; Domagoj Kara\u010di\u0107, Ekonomski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Osijeku, Hrvatska; Meri \u0160uman Toli\u0107, Sveu\u010dili\u0161te u Dubrovniku, Hrvatska; Sandra Krtali\u0107, Sveu\u010dili\u0161te Jurja Dobrile u Puli, Hrvatska
<\/p>\n\n\n\n

Fiscus <\/strong>je analiti\u010dka serijska publikacija koju je prvobitno izdavao Institut za javne financije<\/strong> (prvih 9 brojeva<\/a>), a nakon toga izdava\u010d je Znanstveno dru\u0161tvo ekonomista. Predmet analiza su aktualna ekonomska pitanja koja utje\u010du na stabilnost javnih financija ili se odnose na proizvodnju dobara i pru\u017eanje usluga od \u0161ireg dru\u0161tvenog interesa. Rije\u010d je o temama kojima u znanstvenoj i stru\u010dnoj javnosti nije posve\u0107ena primjerena pozornost, a odnose se na sektore ekonomije u kojima je na bilo koji na\u010din (izravno ili neizravno) zastupljen javni interes. Teme su usmjerene na identifikaciju i kvantifikaciju potencijalnih rizika koji mogu naru\u0161iti stabilnost javnih financija, razvoj tr\u017ei\u0161ta, konkurentnost hrvatskog gospodarstva i ekonomski polo\u017eaj stanovni\u0161tva. Radovi objavljeni u Fiscusu mogu predstavljati i radove u nastajanju gdje autori zadr\u017eavaju autorska prava.<\/p>\n\n\n\n

Upute autorima<\/a><\/strong>


Objavljeni brojevi:<\/span><\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

13. ANALIZA TR\u017dI\u0160NIH TRENDOVA EUROPSKOG SUSTAVA TRGOVANJA DOZVOLAMA ZA EMISIJE STAKLENI\u010cKIH PLINOVA<\/span><\/a><\/em><\/strong>
Leonarda Srdeli\u0107, Sandra \u0160valjek <\/strong>

Ovaj rad pru\u017ea analizu Europskog sustava trgovanja emisijskim dozvolama (EU ETS), koji predstavlja klju\u010dni instrument Europske unije (EU) u naporima za smanjenje emisija stakleni\u010dkih plinova. Istra\u017euje se struktura sustava, njegovi financijski aspekti te u\u010dinci na smanjenje emisija. Analiza se temelji na podacima Bloomberg-a, Eurostata i Europske okoli\u0161ne agencije, detaljno razmatraju\u0107i pokrivenost ukupnih emisija EU ETS-om, metodologiju dodjele besplatnih dozvola, dinamiku kretanja cijena dozvola te op\u0107u u\u010dinkovitost sustava. Rezultati pokazuju da EU ETS pokriva oko 40% ukupnih emisija na razini EU-a, dok Hrvatska pokriva oko 30% svojih emisija kroz sustav. Tako\u0111er, Hrvatska ima zna\u010dajan udio besplatnih dozvola unutar EU ETS-a, koji obuhva\u0107a 55% njezinih ukupnih emisija\u2014\u0161to je znatno iznad EU prosjeka od 46%. Analiza dalje pokazuje da je sustav omogu\u0107io smanjenje emisija stakleni\u010dkih plinova za otprilike 43% do 2020. godine u odnosu na baznu godinu 2005., \u010dime su znatno nadma\u0161eni po\u010detni ciljevi.

Br. <\/strong>13 |  Godina:<\/strong> 2024.  |  Stranice:<\/strong> 1-19


12. SUSTAV TRGOVANJA EMISIJSKIM JEDINICAMA STAKLENI\u010cKIH PLINOVA U EUROPSKOJ UNIJI PREGLED I KRITI\u010cKI OSVRT<\/span><\/a><\/strong><\/em>
Hrvoje \u0160imovi\u0107, Filip Badovinac<\/strong>

Osmi\u0161ljanjem Europskog zelenog plana te njegovim usvajanjem Europska komisija se obvezala na poduzimanje brojnih koraka ka izgradnji klimatski neutralnog gospodarstva. Negativni u\u010dinci klimatskih promjena po okoli\u0161, bioraznolikost i \u017eivot op\u0107enito sve su vidljiviji te je vrijeme njihova sustavnog ignoriranja iza nas. Sve je jasnije kako \u0107e negativne promjene vrlo zna\u010dajno utjecati i na gospodarstvo. Dovoljno je samo pogledati koliko iznose procijenjeni ekonomski gubici povezani s klimatskim promjenama te kako izgleda njihov trend. Jedan od klju\u010dnih alata na raspolaganju Europskoj uniji u postizanju zacrtanih ciljeva je ve\u0107 uspostavljani sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleni\u010dkih plinova, skra\u0107enog naziva EU ETS (engl. European Union Emissions Trading Scheme). U ovome radu prikazana su osnovna obilje\u017eja Europskog zelenog plana kao i EU ETS-a. Republika Hrvatska sudjeluje u sustavu sa 43 postrojenja te tri operatora zrakoplova ostvaruju\u0107i zna\u010dajne prihode dra\u017ebovanjem dozvola. Ti prihodi usmjeravaju se prema financiranju zelene tranzicije \u0161to je tako\u0111er detaljno obja\u0161njeno u radu. Umjesto zaklju\u010dka, na kraju rada daje se kriti\u010dki osvrt prezentiranog sustava trgovanja emisijskim jedinicama.

Br. <\/strong>12 |  Godina:<\/strong> 2023.  |  Stranice:<\/strong> 1-15


11. MOGU\u0106NOST PRIMJENE SNI\u017dENIH STOPA PDV-A NA PRIRODNI PLIN I ELEKTRI\u010cNU ENERGIJU U UBLA\u017dAVANJU INFLACIJSKIH PRITISAKA<\/em><\/span><\/a><\/strong>
Antonija Buljan, Hrvoje \u0160imovi\u0107<\/strong>

Gospodarski oporavak nakon korona-krize izazvao je poreme\u0107aj u globalnim lancima opskrbe i eksplozivan rast cijena energenata na globalnom tr\u017ei\u0161tu koji mnogi uspore\u0111uju s naftnim \u0161okom u razdoblju od 1973. do 1974. godine. Kako bi za\u0161titili krajnje potro\u0161a\u010de, ve\u0107ina zemalja EU razmatra uvo\u0111enje razli\u010ditih mjera pomo\u0107i, od \u010dega se sni\u017eavanje stopa PDV-a isti\u010de kao jedna od mjera. Cilj ovog rada je istra\u017eiti u kojoj bi mjeri smanjenje stope PDV-a na prirodni plin i elektri\u010dnu energiju u Hrvatskoj moglo doprinijeti stabilizaciji cijena energenata, posebno kada se s 1. travnja 2022. godine o\u010dekuje porast cijene plina za ku\u0107anstva. U tu svrhu analizira se kretanje cijena energenata prilikom prethodnih smanjenja stope PDV-a u Hrvatskoj, Gr\u010dkoj, Portugalu i Ujedinjenom Kraljevstvu. Na temelju kretanja cijena cijene plina i elektri\u010dne energije u navedenim zemljama neposredno prije i nakon promjene stope PDV-a, mo\u017ee se zaklju\u010diti da bi smanjenje stope PDV-a moglo djelovati na stabilizaciju cijene energenata u Hrvatskoj. Me\u0111utim, sa sni\u017eenim stopama PDV-a treba postupati izrazito oprezno jer takvi zaklju\u010dci ne vrijede i za cijene koje se formiraju slobodno na tr\u017ei\u0161tu. U brojnim istra\u017eivanjima do sada pokazalo se da je prijenos sni\u017eenih stopa PDV-a na potro\u0161a\u010dke cijene nepotpun. Sni\u017eene stope PDV-a, osim \u0161to nisu u\u010dinkovit instrument redistribucijske politike, naru\u0161avaju tr\u017ei\u0161nu alokaciju resursa te uzrokuju zna\u010dajan gubitak prora\u010dunskih prihoda.

Br.<\/strong> 11  |  Godina:<\/strong> 2022.  |  Stranice:<\/strong> 1-19<\/p>\n\n\n\n


10. FISKALNA ODR\u017dIVOST HRVATSKOG ZDRAVSTVENOG SUSTAVA<\/em><\/strong><\/span><\/a>
<\/span>Hrvoje \u0160imovi\u0107, Marko Primorac<\/strong>

Fiskalna odr\u017eivost zdravstvenog sustava temelj je svake moderne dr\u017eave blagostanja. Cilj ovog rada je analiza osnovnih karakteristika i problema postoje\u0107eg sustava financiranja zdravstva te u skladu s time izrada prijedloga mjera za ja\u010danje fiskalne odr\u017eivosti zdravstvenog sustava u Hrvatskoj. Osnovna teza od koje se polazi u radu je da se rast zdravstvene potro\u0161nje u dugom roku ne mo\u017ee zaustaviti, ali se financiranje zdravstva mo\u017ee i mora u\u010diniti u\u010dinkovitijim. U radu se analiziraju mjere ja\u010danja prihode strane te rashodne strane zdravstvenog sustava. Ukazuje se na fiskalni prostor u sklopu kojeg bi se mogla oja\u010dati prihodna strana zdravstvenog sustava u Hrvatskoj. Unato\u010d mogu\u0107nosti pove\u0107anja prihoda, imperativ bi trebao biti na reduciranju i ve\u0107oj efikasnosti rashodne strane zdravstvenog prora\u010duna. Zdravstveni sustav mora se promijeniti iznutra u organizacijskom i upravlja\u010dkom smislu. Ne smiju se generirati nova zadu\u017eenja, a eventualno ve\u0107a izdvajanja za zdravstvo trebala bi se razmatrati isklju\u010divo u okviru pove\u0107anja u\u010dinkovitosti zdravstvenog sustava u kontekstu kvalitete i dostupnosti zdravstvene za\u0161tite.

Br.<\/strong> 10  |  Godina:<\/strong> 2021.  |  Stranice:<\/strong> 1-48


9. TR\u017dI\u0160TE IGARA NA SRE\u0106U U HRVATSKOJ: FINANCIJSKO POSLOVANJE I FISKALNI U\u010cINAK<\/span><\/a><\/em><\/strong>
Hrvoje \u0160imovi\u0107<\/strong>, Anto Bajo<\/strong>, Marko Primorac<\/strong>, Marija Davidovi\u0107<\/strong>, Filip Jelavi\u0107<\/strong>

U radu se analizira tr\u017ei\u0161te igara na sre\u0107u u Hrvatskoj od 2010. do 2017., odnosno u razdoblju nakon stupanja na snagu Zakona o igrama na sre\u0107u, koji se uz nekoliko izmjena zadr\u017eao do danas. Detaljno se analizira financijski polo\u017eaj tr\u017ei\u0161nih sudionika, fiskalni u\u010dinak i doprinos igara na sre\u0107u prihodima dr\u017eavnog prora\u010duna.

Br.<\/strong> 9  |  Godina:<\/strong> 2019.  |  Stranice:<\/strong> 1-32


8. TR\u017dI\u0160TE LIJEKOVA I FINANCIJSKI POLO\u017dAJ FARMACEUTSKIH TVRTKI U REPUBLICI HRVATSKOJ<\/span><\/a><\/em><\/strong>
Anto Bajo<\/strong>, Sanja \u010cavi\u0107<\/strong>, Marko Primorac<\/strong>

Zdravstvene su potrebe nepredvidive i nestalne i njihovi tro\u0161kovi \u010desto rastu br\u017ee od tro\u0161kova \u017eivota i realnih pla\u0107a. S razvojem i pobolj\u0161anjem uvjeta \u017eivota produ\u017eava se prosje\u010dni \u017eivotni vijek, \u0161to automatski iziskuje i ve\u0107e izdatke za financiranje zdravstvenih usluga. Stalna istra\u017eivanja i inovacije u podru\u010dju zdravstva i farmacije te pove\u0107anje broja skupih inovativnih lijekova uzrokuju rast cijena lijekova u maloprodaji. Glavni je cilj rada analizirati tr\u017ei\u0161te lijekova (visinu i strukturu potro\u0161nje) u Hrvatskoj te ocijeniti financijsku poziciju glavnih ponu\u0111a\u010da lijekova i najve\u0107ih tr\u017ei\u0161nih sudionika \u2013 farmaceutskih tvrtki.

Br.<\/strong> 8  |  Godina:<\/strong> 2018.  |  Stranice:<\/strong> 1-14


7. OCJENA FINANCIJSKOG POSLOVANJA \u017dUPANIJSKIH UPRAVA ZA CESTE I DRU\u0160TAVA ZA IZGRADNJU I ODR\u017dAVANJE CESTA U REPUBLICI HRVATSKOJ<\/span><\/a><\/em><\/strong>
Anto Bajo<\/strong>, Marko Primorac<\/strong>, Mihael Bla\u017eekovi\u0107<\/strong>

Glavni cilj rada je ocijeniti financijsko poslovanje trgova\u010dkih dru\u0161tava koja se bave izgradnjom i odr\u017eavanjem cesta – Hrvatskih cesta, 20 \u017eupanijskih uprava za ceste te 14 regionalnih dru\u0161tava koja se bave odr\u017eavanjem javnih cesta u razdoblju od 2010. do 2017.

Br.<\/strong> 7  |  Godina:<\/strong> 2018.  |  Stranice:<\/strong> 1-29


6. HRVATSKO TR\u017dI\u0160TE ENERGIJE PROIZVEDENE IZ VJETROELEKTRANA<\/span><\/a><\/em><\/strong>
Anto Bajo<\/strong>, Zvonimir Ovanin<\/strong>, Marko Primorac<\/strong>, Hrvoje \u0160imovi\u0107<\/strong>

Od 2010. do 2016. proizvodnja elektri\u010dne energije iz vjetroelektrana u Hrvatskoj porasla je 15 puta, izme\u0111u ostaloga i zbog visokih financijskih poticaja dr\u017eave. Ulaganje u vjetroelektrane pokazalo se profitabilnim uz minimalan rizik, pa kreditne institucije financiraju izme\u0111u 85 i 90% ukupne imovine (projekata). Glavni je cilj rada analizirati tr\u017ei\u0161te proizvodnje energije iz vjetroelektrana i ocijeniti financijsku poziciju dru\u0161tava koja se bave tom djelatno\u0161\u0107u. Imaju\u0107i u vidu \u010deste deficite elektri\u010dne energije u Hrvatskoj, otvoreno je pitanje za\u0161to dr\u017eava dodatno ne liberalizira taj sektor i ne otvori ga za nove tr\u017ei\u0161ne sudionike, te za\u0161to se javno poduze\u0107e HEP ne upu\u0161ta u taj atraktivan posao.

Br.<\/strong> 6  |  Godina:<\/strong> 2018.  |  Stranice:<\/strong> 1-28


5. USPJE\u0160NOST FINANCIJSKOG POSLOVANJA PODUZE\u0106A (TRGOVA\u010cKIH DRU\u0160TAVA) U VLASNI\u0160TVU DR\u017dAVE<\/span><\/a><\/em>
Anto Bajo<\/strong>, Lana Zuber<\/strong>, Marko Primorac<\/strong>

Hrvatska pripada kategoriji europskih dr\u017eava s izrazito visokim udjelom poduze\u0107a (trgova\u010dkih dru\u0161tava) u vlasni\u0161tvu dr\u017eave u BDP-u. Rije\u010d je o poduze\u0107ima koja su raspr\u0161ena po svim gospodarskim sektorima i \u010diji je doprinos prora\u010dunskim prihodima malen zbog slabog financijskog poslovanja. Cilj je rada utvrditi rezultate financijskog poslovanja poduze\u0107a u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu te ukazati na problem nadzora nad njihovim poslovanjem. Zbog zna\u010dajne statisti\u010dke neuskla\u0111enosti podataka analiza uglavnom obuhva\u0107a razdoblje od 2008. do 2016., a glavni su izvori Financijska agencija (Fina), Ministarstvo financija i Ministarstvo dr\u017eavne imovine Republike Hrvatske.

Br.<\/strong> 5  |  Godina:<\/strong> 2017. |  Stranice:<\/strong> 1-22


4. RESTRUKTURIRANJE \u017dELJEZNI\u010cKIH PODUZE\u0106A U VLASNI\u0160TVU REPUBLIKE HRVATSKE<\/span><\/a><\/em><\/strong>
Anto Bajo<\/strong>, Marko Primorac<\/strong>

\u017deljeznice su \u2013 pored brodogradili\u0161ta i cesta \u2013 tre\u0107i najve\u0107i korisnik dr\u017eavnih potpora, jamstava i subvencija. Obveze i dugovi \u017eeljezni\u010dkih poduze\u0107a u vlasni\u0161tvu dr\u017eave utje\u010du na rast javnog duga i prora\u010dunskog deficita. Dosada\u0161nje vlade prepoznale su potrebu restrukturiranja \u017eeljeznica, a u posljednjih \u0161est godina aktivno su uklju\u010dene u taj proces. Glavni je cilj rada analizirati financijsko poslovanje javnih dru\u0161tava koja se bave \u017eeljezni\u010dkim prometom \u2013 H\u017d Cargo d.o.o., H\u017d Infrastruktura d.o.o. i H\u017d Putni\u010dki prijevoz d.o.o., te ocijeniti provedbu restrukturiranja do 2016.

Br.<\/strong> 4  |  Godina:<\/strong> 2017.|  Stranice:<\/strong> 1-30


3. TR\u017dI\u0160TE PLINA U REPUBLICI HRVATSKOJ – LIBERALIZACIJA I FINANCIJSKO POSLOVANJE<\/span><\/a><\/em><\/strong>
Anto Bajo<\/strong>, Marko Primorac<\/strong>, Dijana Jurinec<\/strong>

Procesom pridru\u017eivanja EU-u, Republika Hrvatska je postupno liberalizirala tr\u017ei\u0161te plina, posebice opskrbu i distribuciju u kojima trenutno posluje oko 90 poduze\u0107a. Cilj liberalizacije je ukidanje dr\u017eavnih monopola i uvo\u0111enje tr\u017ei\u0161nog formiranja cijena te osiguranje vi\u0161eg standarda usluge i sigurnosti opskrbe plinom. Zbog liberalizacije opskrbe plinom, pove\u0107an je tr\u017ei\u0161ni udio privatnih poduze\u0107a, dok se poduze\u0107a u kojima dr\u017eava ima manjinski udio postupno \u201eistiskuju\u201c s tr\u017ei\u0161ta. Tr\u017ei\u0161ne procese i promjene u sektoru plina u Republici Hrvatskoj treba promatrati i u okviru \u0161irih \u2013 geopoliti\u010dkih odnosa i globalne borbe za tr\u017ei\u0161nim pozicioniranjem velikih kompanija.

Br.<\/strong> 3  |  Godina:<\/strong> 2016.|  Stranice:<\/strong> 1-24


2. RESTRUKTURIRANJE I PRIVATIZACIJA BRODOGRADILI\u0160TA U HRVATSKOJ<\/span><\/em><\/strong>
<\/a>Anto Bajo<\/strong>, Marko Primorac<\/strong>, Martin Hanich<\/strong>

U hrvatskoj znanstvenoj i stru\u010dnoj literaturi nedovoljno je analizirano ekonomsko poslovanje doma\u0107ih brodogradili\u0161ta. U javnosti je oduvijek vladalo mi\u0161ljenje da je brodogradnja strate\u0161ka industrija od koje dr\u017eava ima velike koristi. Me\u0111utim, realnost je suprotna – hrvatska brodogradnja je jedan od primjera spalionica javnog novca u \u010diju je sanaciju i restrukturiranje od 1992. do 2015. ulo\u017eeno 30 mlrd. kuna poreznih obveznika. Zbog te \u010dinjenice u radu se nastoji objasniti proces i iznijeti tro\u0161kove sanacije i restrukturiranja kao zapis jednog vremena koje \u0107e imati zna\u010dajne fiskalne posljedice i za budu\u0107i razvoj Hrvatske. Osnovni je cilj rada objasniti glavna obilje\u017eja procesa restrukturiranja brodogradili\u0161ta, obveze koje je dr\u017eava preuzela temeljem ugovora o restrukturiranju i kupoprodaji njihovih dionica te obveze i odgovornosti koje su preuzeli novi vlasnici. Posebice \u0107e se objasniti utjecaj restrukturiranja na zaposlenost, pla\u0107e, narud\u017ebe i vrijednost ugovorenih poslova i isporuka.

Br.<\/strong> 2  |  Godina:<\/strong> 2016. |  Stranice:<\/strong> 1-24


1. POSLOVANJE NOGOMETNIH KLUBOVA U HRVATSKOJ<\/span><\/a><\/em>
Anto Bajo<\/strong>, Marko Primorac<\/strong>

Nogomet se iz sportske igre i popularnog dru\u0161tvenog fenomena postupno transformirao u tr\u017ei\u0161nu djelatnost koja diljem svijeta privla\u010di zna\u010dajna strana ulaganja. Klubovi sve vi\u0161e ula\u017eu u transfere igra\u010da zbog \u010dega taj sektor izaziva zna\u010dajniju pozornost u gospodarstvu i fiskalnim sustavima. Niz je dilema vezanih uz pravni status nogometnih klubova, njihove ra\u010dunovodstvene politike i porezne obveze, ali i subvencije koje dobivaju od institucija javnog sektora. Opravdano je pitati se u kojoj je mjeri nogomet ostao u podru\u010dju javnog \u2013 sportskog i financijskog \u2013 interesa, a koliko je podlo\u017ean privatnim interesima vo\u0111enim isklju\u010divo profitnim motivima. U mjeri u kojoj dominiraju privatni interesi, nogometne klubove trebalo bi li\u0161iti povla\u0161tenog poreznog tretmana, zna\u010dajnih javnih subvencija i ostalih koristi koje u\u017eivaju na teret javnog sektora.

Br.<\/strong> 1  |  Godina:<\/strong> 2016.  | 

<\/p>\n\n\n\n

","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Izdava\u010d:Znanstveno dru\u0161tvo ekonomistaTrg J. F. Kennedyja 6Zagreb – Hrvatska Glavni urednik: Marko Primorac, Ekonomski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, HrvatskaUre\u0111iva\u010dki odbor: Hrvoje \u0160imovi\u0107, Ekonomski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Hrvatska; Vladimir Ar\u010dabi\u0107, Ekonomski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Hrvatska; Marija Novinc, Ekonomski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Hrvatska; Domagoj Kara\u010di\u0107, Ekonomski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Osijeku, Hrvatska; Meri \u0160uman Toli\u0107, … Continue reading Fiscus<\/span><\/a><\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":[],"yoast_head":"\nFiscus | Znanstveno dru\u0161tvo ekonomista<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow\" \/>\n<meta name=\"googlebot\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<meta name=\"bingbot\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/zde.hr\/en\/fiscus\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Fiscus | Znanstveno dru\u0161tvo ekonomista\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Izdava\u010d:Znanstveno dru\u0161tvo ekonomistaTrg J. F. Kennedyja 6Zagreb – Hrvatska Glavni urednik: Marko Primorac, Ekonomski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, HrvatskaUre\u0111iva\u010dki odbor: Hrvoje \u0160imovi\u0107, Ekonomski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Hrvatska; Vladimir Ar\u010dabi\u0107, Ekonomski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Hrvatska; Marija Novinc, Ekonomski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Hrvatska; Domagoj Kara\u010di\u0107, Ekonomski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Osijeku, Hrvatska; Meri \u0160uman Toli\u0107, … Continue reading Fiscus\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/zde.hr\/en\/fiscus\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Znanstveno dru\u0161tvo ekonomista\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2025-12-09T17:26:05+00:00\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\/\/zde.hr\/en\/#organization\",\"name\":\"Znanstveno dru\\u0161tvo ekonomista\",\"url\":\"https:\/\/zde.hr\/en\/\",\"sameAs\":[\"https:\/\/hr.linkedin.com\/in\/znanstveno-dru\\u0161tvo-ekonomista-a76713114\"],\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"@id\":\"https:\/\/zde.hr\/en\/#logo\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"url\":\"https:\/\/zde.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/Logo.png\",\"width\":176,\"height\":157,\"caption\":\"Znanstveno dru\\u0161tvo ekonomista\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/zde.hr\/en\/#logo\"}},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/zde.hr\/en\/#website\",\"url\":\"https:\/\/zde.hr\/en\/\",\"name\":\"Znanstveno dru\\u0161tvo ekonomista\",\"description\":\"Znanstveno dru\\u0161tvo ekonomista\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/zde.hr\/en\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":\"https:\/\/zde.hr\/en\/?s={search_term_string}\",\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/zde.hr\/fiscus\/#webpage\",\"url\":\"https:\/\/zde.hr\/fiscus\/\",\"name\":\"Fiscus | Znanstveno dru\\u0161tvo ekonomista\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/zde.hr\/en\/#website\"},\"datePublished\":\"2021-03-01T14:31:00+00:00\",\"dateModified\":\"2025-12-09T17:26:05+00:00\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/zde.hr\/fiscus\/\"]}]}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/zde.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/326"}],"collection":[{"href":"https:\/\/zde.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/zde.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zde.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/zde.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=326"}],"version-history":[{"count":82,"href":"https:\/\/zde.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/326\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1131,"href":"https:\/\/zde.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/326\/revisions\/1131"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/zde.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=326"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}