Fiscus

Izdavač:
Znanstveno društvo ekonomista
Trg J. F. Kennedyja 6
Zagreb – Hrvatska

Glavni urednik: Marko Primorac
Uređivački odbor:
Hrvoje Šimović, Vladimir Arčabić, Marija Davidović

Fiscus je analitička serijska publikacija koju je prvobitno izdavao Institut za javne financije (prvih 9 brojeva), a nakon toga izdavač je Znanstveno društvo ekonomista. Predmet analiza su aktualna ekonomska pitanja koja utječu na stabilnost javnih financija ili se odnose na proizvodnju dobara i pružanje usluga od šireg društvenog interesa. Riječ je o temama kojima u znanstvenoj i stručnoj javnosti nije posvećena primjerena pozornost, a odnose se na sektore ekonomije u kojima je na bilo koji način (izravno ili neizravno) zastupljen javni interes. Teme su usmjerene na identifikaciju i kvantifikaciju potencijalnih rizika koji mogu narušiti stabilnost javnih financija, razvoj tržišta, konkurentnost hrvatskog gospodarstva i ekonomski položaj stanovništva. Radovi objavljeni u Fiscusu mogu predstavljati i radove u nastajanju gdje autori zadržavaju autorska prava.

Upute autorima


Objavljeni brojevi:

10. FISKALNA ODRŽIVOST HRVATSKOG ZDRAVSTVENOG SUSTAVA
Hrvoje Šimović, Marko Primorac


Fiskalna održivost zdravstvenog sustava temelj je svake moderne države blagostanja. Cilj ovog rada je analiza osnovnih karakteristika i problema postojećeg sustava financiranja zdravstva te u skladu s time izrada prijedloga mjera za jačanje fiskalne održivosti zdravstvenog sustava u Hrvatskoj. Osnovna teza od koje se polazi u radu je da se rast zdravstvene potrošnje u dugom roku ne može zaustaviti, ali se financiranje zdravstva može i mora učiniti učinkovitijim. U radu se analiziraju mjere jačanja prihode strane te rashodne strane zdravstvenog sustava. Ukazuje se na fiskalni prostor u sklopu kojeg bi se mogla ojačati prihodna strana zdravstvenog sustava u Hrvatskoj. Unatoč mogućnosti povećanja prihoda, imperativ bi trebao biti na reduciranju i većoj efikasnosti rashodne strane zdravstvenog proračuna. Zdravstveni sustav mora se promijeniti iznutra u organizacijskom i upravljačkom smislu. Ne smiju se generirati nova zaduženja, a eventualno veća izdvajanja za zdravstvo trebala bi se razmatrati isključivo u okviru povećanja učinkovitosti zdravstvenog sustava u kontekstu kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite.

Br. 10  |  Godina: 2021.  |  Stranice: 1-48


9. TRŽIŠTE IGARA NA SREĆU U HRVATSKOJ: FINANCIJSKO POSLOVANJE I FISKALNI UČINAK
Hrvoje Šimović, Anto Bajo, Marko Primorac, Marija Davidović, Filip Jelavić

U radu se analizira tržište igara na sreću u Hrvatskoj od 2010. do 2017., odnosno u razdoblju nakon stupanja na snagu Zakona o igrama na sreću, koji se uz nekoliko izmjena zadržao do danas. Detaljno se analizira financijski položaj tržišnih sudionika, fiskalni učinak i doprinos igara na sreću prihodima državnog proračuna.

Br. 9  |  Godina: 2019.  |  doi: 10.3326/hfiscus.2019.9  |  Stranice: 1-32


8. TRŽIŠTE LIJEKOVA I FINANCIJSKI POLOŽAJ FARMACEUTSKIH TVRTKI U REPUBLICI HRVATSKOJ
Anto Bajo, Sanja Čavić, Marko Primorac

Zdravstvene su potrebe nepredvidive i nestalne i njihovi troškovi često rastu brže od troškova života i realnih plaća. S razvojem i poboljšanjem uvjeta života produžava se prosječni životni vijek, što automatski iziskuje i veće izdatke za financiranje zdravstvenih usluga. Stalna istraživanja i inovacije u području zdravstva i farmacije te povećanje broja skupih inovativnih lijekova uzrokuju rast cijena lijekova u maloprodaji. Glavni je cilj rada analizirati tržište lijekova (visinu i strukturu potrošnje) u Hrvatskoj te ocijeniti financijsku poziciju glavnih ponuđača lijekova i najvećih tržišnih sudionika – farmaceutskih tvrtki.

Br. 8  |  Godina: 2018.  |  doi: 10.3326/hfiscus.2018.8  |  Stranice: 1-14


7. OCJENA FINANCIJSKOG POSLOVANJA ŽUPANIJSKIH UPRAVA ZA CESTE I DRUŠTAVA ZA IZGRADNJU I ODRŽAVANJE CESTA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Anto Bajo, Marko Primorac, Mihael Blažeković

Glavni cilj rada je ocijeniti financijsko poslovanje trgovačkih društava koja se bave izgradnjom i održavanjem cesta – Hrvatskih cesta, 20 županijskih uprava za ceste te 14 regionalnih društava koja se bave održavanjem javnih cesta u razdoblju od 2010. do 2017.

Br. 7  |  Godina: 2018.  |  doi: 10.3326/hfiscus.2018.7  |  Stranice: 1-29


6. HRVATSKO TRŽIŠTE ENERGIJE PROIZVEDENE IZ VJETROELEKTRANA
Anto Bajo, Zvonimir Ovanin, Marko Primorac, Hrvoje Šimović

Od 2010. do 2016. proizvodnja električne energije iz vjetroelektrana u Hrvatskoj porasla je 15 puta, između ostaloga i zbog visokih financijskih poticaja države. Ulaganje u vjetroelektrane pokazalo se profitabilnim uz minimalan rizik, pa kreditne institucije financiraju između 85 i 90% ukupne imovine (projekata). Glavni je cilj rada analizirati tržište proizvodnje energije iz vjetroelektrana i ocijeniti financijsku poziciju društava koja se bave tom djelatnošću. Imajući u vidu česte deficite električne energije u Hrvatskoj, otvoreno je pitanje zašto država dodatno ne liberalizira taj sektor i ne otvori ga za nove tržišne sudionike, te zašto se javno poduzeće HEP ne upušta u taj atraktivan posao.

Br. 6  |  Godina: 2018.  |  doi: 10.3326/hfiscus.2018.6  |  Stranice: 1-28


5. USPJEŠNOST FINANCIJSKOG POSLOVANJA PODUZEĆA (TRGOVAČKIH DRUŠTAVA) U VLASNIŠTVU DRŽAVE
Anto Bajo
, Lana Zuber, Marko Primorac

Hrvatska pripada kategoriji europskih država s izrazito visokim udjelom poduzeća (trgovačkih društava) u vlasništvu države u BDP-u. Riječ je o poduzećima koja su raspršena po svim gospodarskim sektorima i čiji je doprinos proračunskim prihodima malen zbog slabog financijskog poslovanja. Cilj je rada utvrditi rezultate financijskog poslovanja poduzeća u državnom vlasništvu te ukazati na problem nadzora nad njihovim poslovanjem. Zbog značajne statističke neusklađenosti podataka analiza uglavnom obuhvaća razdoblje od 2008. do 2016., a glavni su izvori Financijska agencija (Fina), Ministarstvo financija i Ministarstvo državne imovine Republike Hrvatske.

Br. 5  |  Godina: 2017.  |  doi: 10.3326/hfiscus.2017.5  |  Stranice: 1-22


4. RESTRUKTURIRANJE ŽELJEZNIČKIH PODUZEĆA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE
Anto Bajo, Marko Primorac

Željeznice su – pored brodogradilišta i cesta – treći najveći korisnik državnih potpora, jamstava i subvencija. Obveze i dugovi željezničkih poduzeća u vlasništvu države utječu na rast javnog duga i proračunskog deficita. Dosadašnje vlade prepoznale su potrebu restrukturiranja željeznica, a u posljednjih šest godina aktivno su uključene u taj proces. Glavni je cilj rada analizirati financijsko poslovanje javnih društava koja se bave željezničkim prometom – HŽ Cargo d.o.o., HŽ Infrastruktura d.o.o. i HŽ Putnički prijevoz d.o.o., te ocijeniti provedbu restrukturiranja do 2016.

Br. 4  |  Godina: 2017.  |  doi: 10.3326/hfiscus.2017.4  |  Stranice: 1-30


3. TRŽIŠTE PLINA U REPUBLICI HRVATSKOJ – LIBERALIZACIJA I FINANCIJSKO POSLOVANJE
Anto Bajo, Marko Primorac, Dijana Jurinec

Procesom pridruživanja EU-u, Republika Hrvatska je postupno liberalizirala tržište plina, posebice opskrbu i distribuciju u kojima trenutno posluje oko 90 poduzeća. Cilj liberalizacije je ukidanje državnih monopola i uvođenje tržišnog formiranja cijena te osiguranje višeg standarda usluge i sigurnosti opskrbe plinom. Zbog liberalizacije opskrbe plinom, povećan je tržišni udio privatnih poduzeća, dok se poduzeća u kojima država ima manjinski udio postupno „istiskuju“ s tržišta. Tržišne procese i promjene u sektoru plina u Republici Hrvatskoj treba promatrati i u okviru širih – geopolitičkih odnosa i globalne borbe za tržišnim pozicioniranjem velikih kompanija.

Br. 3  |  Godina: 2016.  |  doi: 10.3326/hfiscus.2016.3  |  Stranice: 1-24


2. RESTRUKTURIRANJE I PRIVATIZACIJA BRODOGRADILIŠTA U HRVATSKOJ
Anto Bajo, Marko Primorac, Martin Hanich

U hrvatskoj znanstvenoj i stručnoj literaturi nedovoljno je analizirano ekonomsko poslovanje domaćih brodogradilišta. U javnosti je oduvijek vladalo mišljenje da je brodogradnja strateška industrija od koje država ima velike koristi. Međutim, realnost je suprotna – hrvatska brodogradnja je jedan od primjera spalionica javnog novca u čiju je sanaciju i restrukturiranje od 1992. do 2015. uloženo 30 mlrd. kuna poreznih obveznika. Zbog te činjenice u radu se nastoji objasniti proces i iznijeti troškove sanacije i restrukturiranja kao zapis jednog vremena koje će imati značajne fiskalne posljedice i za budući razvoj Hrvatske. Osnovni je cilj rada objasniti glavna obilježja procesa restrukturiranja brodogradilišta, obveze koje je država preuzela temeljem ugovora o restrukturiranju i kupoprodaji njihovih dionica te obveze i odgovornosti koje su preuzeli novi vlasnici. Posebice će se objasniti utjecaj restrukturiranja na zaposlenost, plaće, narudžbe i vrijednost ugovorenih poslova i isporuka.

Br. 2  |  Godina: 2016.  |  doi: 10.3326/hfiscus.2016.2  |  Stranice: 1-24


1. POSLOVANJE NOGOMETNIH KLUBOVA U HRVATSKOJ
Anto Bajo
, Marko Primorac

Nogomet se iz sportske igre i popularnog društvenog fenomena postupno transformirao u tržišnu djelatnost koja diljem svijeta privlači značajna strana ulaganja. Klubovi sve više ulažu u transfere igrača zbog čega taj sektor izaziva značajniju pozornost u gospodarstvu i fiskalnim sustavima. Niz je dilema vezanih uz pravni status nogometnih klubova, njihove računovodstvene politike i porezne obveze, ali i subvencije koje dobivaju od institucija javnog sektora. Opravdano je pitati se u kojoj je mjeri nogomet ostao u području javnog – sportskog i financijskog – interesa, a koliko je podložan privatnim interesima vođenim isključivo profitnim motivima. U mjeri u kojoj dominiraju privatni interesi, nogometne klubove trebalo bi lišiti povlaštenog poreznog tretmana, značajnih javnih subvencija i ostalih koristi koje uživaju na teret javnog sektora.

Br. 1  |  Godina: 2016.  |  doi: 10.3326/hfiscus.2016.1